Speleološka škola 2010. Film i fotografije

    

Ovako je to izgledalo :)

Fotografije: Ivana Zubak

Zadarska speleološka škola 2010.

Speleološki odsjek „Liburnija“ P.D.“Paklenica“ Zadar organizira speleološku školu u vremenu od 15.03. do 28.04.2010. godine.

Polaznici škole savladat će praktične vještine potrebne za kretanje po špiljama, te tehnike spuštanja i penjanja po užetu. Naučit će osnove speleologije, sve o planinarskoj i speleološkoj opremi, o orijentaciji, čvorovima i crtanju speleoloških objekata, o bivakiranju u prirodi. Tu su i povijest speleologije, arheološki i paleontološki nalazi te živi svijet u podzemlju, osnove geologije, krša i krških fenomena, speleomorfologija, klima podzemlja, alpinističke tehnike, zaštita speleoloških objekata, opasnosti u planinama i speleološkim objektima, prva pomoć i spašavanje...

U sklopu škole predavanja će se održavati ponedjeljkom i četvrtkom u 18,00 sati u prostorijama GSS-a Stanica Zadar dok će se tijekom 6 vikenda odlaziti na izlete na kojima će se uvježbavati speleološke tehnike te posjetiti niz speleoloških objekata.

Nakon uspješno položenog završnog ispita polaznici stječu naziv – speleolog-pripravnik.

INFORMACIJE i UPISI – do 12. ožujka 2010. u prostorima P.D.“Paklenica“ Zadar od ponedjeljka do petka od 09.00 -14.00 i 18.00 – 23.00. ili na br.mobitela

098 180 70 29 Ljubo

095 838 45 64 Marko

Cijena : 450 kn

Voditelj škole: Marko Zornija (speleolog)

Napomena:

Polaznici speleološke škole moraju biti članovi nekog planinarskog kluba ili društva, imati navršenih 15 godina života uz pismenu suglasnost roditelja ili staratelja (ako su mlađi od 18 godina).

BROJ POLAZNIKA je ograničen! 

Organizator zadržava pravo izmjene plana predavanja i izleta!

Program škole speleološkog odsjeka:

Liburnija“ HPD „Paklenica“ - Zadar Voditelj škole: Marko Zornija, speleolog Škola će trajati od 15.03 do 25.04.2010. godine ponedeljak , 15.03.2010. 

Uvodno predavanje, pojam i povijest speleologije, speleološke organizacije Planinarska i speleološka oprema vikend, 21.03.2010. polazak u subotu poslijepodne Orijentacija u prirodi. Speleološki objekt, obilazak i monitoring stanja, Čvorovi u speleologiji, njihova primjena dan u tjednu, 22, 25.03.2010. Speleološka oprema, Uže u speleologiji, Bivakiranje, prehrana i higijena o speleološkim objektima. vikend, 28.03.2010. polazak u subotu poslijepodne Klasične tehnike - improvizacije u speleologiji, DED tehnike, rad na poligonu dan u tjednu, 29.03. i 01.04.2010. Opasnosti u planinama i speleološkim objektima, GSS i prva pomoć. vikend, 04.04.2010. polazak u subotu poslijepodne DED tehnike na poligonu na vertikalama, Opremanje vertikala dan u tjednu, 05. i 08. 04.2010. Topo snimanje speleološkog objekta, speleološki nazivi i terminologija, primjena računala pri izradi nacrta i arhiviranje podataka vikend, 10, 11.04.2010. polazak u petak poslijepodne Topo snimanje speleološkog objekta. Fotografiranje podzemlja. Uvježbavanje na stijeni/poligonu DED tehnika, Aplinističke tehnike. Bivakiranje. dani u tjednu, 12, 15. 04.2010. Organizacija speleo istraživanja, znanost u speleologiji. Krš i fenomeni krša, Hidrologija . Speleogeneza i speleomorfologija, Zaštita špilja. vikend,17,18.04.2010. polazak u petak poslijepodne Uvježbavanje na stijeni/poligonu DED tehnika. Izrada topografskog nacrta SO. Specijalne tehnike istraživanja . Komunikacija u speleoobjektima. Samospašavanje i spašavanje. dani u tjednu, 19, 22. 04.2010. Paleontološki i arheološki nalazi u speleološkim objektima. Turizam u speleološkim objektima. Biospeleologija. Klima podzemlja vikend,24,25.04.2010. polazak u petak poslijepodne Kretanje DED tehnikama u realnim uvjetima. Polaganje ispita. srijeda, 28.04.2010. podjela diploma i završetak škole.

Popis opreme potrebne za sudjelovanje u speleološkoj školi 

OBAVEZNA! 

Ruksak (zapremine min. 40 l)

Vreća za spavanje

Podmetač

Šator (1 šator na 3 polaznika)

Rukavice (radničke)

Pribor za jelo

Svjetiljka (po mogućnosti naglavna, sa rezervnim baterijama) 

DOBRO JE IMATI! 

Planinarske cipele (gojzerice)

Kombinezon

Gumene čizme

Kabanica

Dobru volju i smisao za humor!

Stručni seminar o izradi nacrta speleoloških objekata u Omišu 2009. godine

17 i 18. listopada 2009. šest članova S.O. LIBURNIJE P.D. PAKLENICA“ sudjelovali su na stručnom seminaru o izradi speleoloških nacrta održanog u Omišu.

Kao polaznici ovogodišnje speleološke škole S.O. LIBURNIJE na ovom seminaru nadopunili su svoja znanja Nikolina Artić, Kristina Zrilić, Mateja Miočić i Kornelija Stipčević. Seminaru su prisustvovali i dvoje starijih speleologa ;Livio Kotlar i Marko Zornija (novo pridošli član iz Boke Kotorske).

Prvi dan seminara održana su uvodna predavanja i terenski rad u „Mandićevoj špilji“ gdje se izrađivao speleološki nacrt te špilje, uz poseban osvrt na izbor mjernih točaka, upotrebu mjernih instrumenata i detalje izrade radnog nacrta. Svaki polaznik seminara je izradio kompletan nacrt te80 m dugačke špilje.

Drugi dan seminara u autokampu „Lisičina“ sudionici su upoznati s koracima obrade nacrta na računalu, od unosa poligonskog vlaka do izrade kompletnog nacrta na računalu. U praktičnom dijelu polaznici su nakon unosa poligonskog vlaka u program Compass uređivali radne nacrte.

Na seminaru su uz SO Liburnija sudjelovali 8 speleoloških udruga iz Hrvatske, Crne Gore i BiH: SO Imber, Omiš, SO Mosor, Split, PK Pestingrad, Kotor, SO Profunda, Brač, SO Sv.Mihovil, Šibenik, , SO PK Split, Split, SD Mijatovi Dvori, Tomislavgrad i SO Velebit, Zagreb.

Organizatori seminara su domaćin Speleološki odsjek PD Imber i Komisija za speleologiju HPS-a.Predavači i instruktori na seminaru su bili Teo Barišić, Goran Rnjak, Lovro Čepelak, Ronald Železnjak, Matija Čepelak i Dalibor Paar.

Priredio: Livio Kotlar

Izvještaj speleološke akcije 'Pećica' 2009

U predjelu Lički dolci - Mali Štirovac 09.10.2009 izvršena je speleološka akcija rekognosciranja i topografskog snimanja dosad neistražene jame. Kako je njen geografski položaj u blizini izvora pećica, dobila je naziv 'Jama Pečica'; U ovoj akciji sudjelovali su Natalija Andačić, Predrag Kurtin i Livio Kotlar..

Speleološki objekt Jama Pećica je udaljena svega 100 metara ispod markirane staze koja se od izvora Pećica u kratkim serpentinama izdiže u smjeru Vlaškog grada. Otvor jame je rascijepanog oblika širine od 1,5m do 3m u smjeru geološkog pružanja, a na SE strani dobrim dijelom prekriven grmom divlje ruže tj. Šipka. Ulaz je uočljiv samo iz neposredne blizine.

Vertikalu sa 4 sidrišta je opremila Natalija Andačić koja je uz to izradila topografski nacrt i foto dokumentaciju za Arhivu odsjeka i NP Paklenica. Mjerenje objekta izvršio je Livio Kotlar, a speleološko rekognosciranje jame i okolnog terena Predrag Kurtin.

Priredio: Speleolog, Livio Kotlar

Speleološki logor Veliko Rujno 2009.

U razdoblju od 02. do 09. kolovoza 2009. godine održan je speleološki logor na području Velikog Rujna na južnom Velebitu u organizaciji SO “Liburnija“ iz Zadra. Na logoru je sudjelovalo 13 članova, te je istraženo i topografski snimljeno 5 speleoloških objekata. Prvi istraženi objekt nazvan je „Tvoja jama“ (- 35m) i nalazi se neposredno uz planinarski put V.Rujno – Bojinac.“ Bukova jama (-17m) je mali i vrlo zanimljiv za kojeg smo saznali od nadzornika NP Paklenica koji je u nju vodio ekipu biospeleologa prije godinu dana. U objektu postoji mala lokva sa nakapnicom iznad koje u kišnoj sezoni teče Bukov potok. Dno Krapića jame prekriveno je smećem koje je namjerno bačeno u jamu. Magareća jama (-20 m) nalazi se u šumi, oko 500 m sjeverno od crkve na V.Rujnu, lokalno stanovništvo tvrdi da se u objektu nalazi kostur magarca, kojeg mi nismo pronašli. Jama Malo zlo (- 200 m) najveći je objekt istražen na logoru. U objektu su 1997. godine bili članovi S.O.“Liburnija“ koji nisu izradili nacrt, ali su po utrošenom užetu zaključili da jama ima preko 150 metara. Ulaz u jamu je vrlo malen (1 m x 1m) nakon kojeg slijedi vertikala od 154 m nazvana burni dani zbog jakog vjetra koji nas je pratio cijelo vrijeme istraživanja, zatim slijede dva skoka od 3 i 6 metara kojima se dolazi na policu od koje kreće 37 metarska vertikala do dna jame. Na samom dnu postoji pukotina visine nekih 3 metra i širine 10-ak centimetara kroz koju se osjeća strujanje zraka i to je ostavljeno za listopad kada planiramo rješiti tu pukotinu i bočni kanal na nekih 70 metara u vertikali burni dani. Zadnja istražena jama na logoru je Krapića jama (-68 m) u zaseoku Krapići na V.Rujnu koju smo prvi put posjetili 2007. godine i odustali na 30 metara dubine zbog ogromne količine raznog odpada koji je proizvodio nevjerojatan smrad u objektu. Kako smo čuli da lokalno stanovništvo već više od godinu dana ne baca otpad u jamu, odlučili smo se pokušati ponovo jer smo ocijenili da je jama perspektivna i da nakon te police na 30 metara dubine nema više smeća. Krivo! Dno jame (-68 m) prekriveno je smećem najrazličitijeg podrijetla, od plastike do klaoničkog otpada, ali začudo onog dobro poznatog smrada ovog puta nije bilo, ( ajde bar nešto...) tako da se daljnje perspektive, ako ih ima, ne mogu vidjeti. Jama je brzinski topografski snimljena i još brže napuštena. Sve u svemu mogu zaključiti da je logor S.O.“Liburnija“ bio uspješan i da je planirano učinjeno. Sudionici logora: Kornelija Stipčević, Kristina Zrilić, Mateja Miočić, Natalija Andačić, Marko Dukić, Luka Lisica, Ivan Huljev, Krešimir Samodol, Filip Bach, Šime Sorić, Tonći Marčić, Željko Njegovan, Ljubo Majica. Priredio: Ljubo Majica Fotografije: Ivan Huljev, Saša Čimbur, Željko Njegovan

Izvještaj sa speleološke akcije 'Mjesečeve livade'

9. i 10. svibnja 2009. godine članovi S.O. LIBURNIJE, P.D. PAKLENICA izvršili su u predjelu Južnog Velebita poznatijeg kao 'Kamena galerija' istraživačku akciju sa svojih 7 članova: Luka Lisica, Hrvoje Čizmek, Ivan Huljev, Krešimir Samodol, Ljubo Majica, Livio Kotlar i Predrag Kurtin - Bodul. Voditelj akcije bio je Livio Kotlar.

Speleološki objekt 'Mjesečeve livade' prvi put je pronađen 2000. godine kada je ovo područje rekognoscirala ekipa S.O. Liburnija. Tada su Predrag Kurtin, zvani Bodul, i Marijan Buzov pronašli manji otvor u stijeni iza kojeg se skrivao ovaj veoma zanimljiv i lijep spiljski objekt.

Tadašnjim istraživanjem savladane su dvije manje vertikale, 30 i 10 metara, kojima se došlo do kote 50 metara, te se nakon uspinjanja strmim zemljanim kanalom došlo do dvorane gdje su zaključili da objekt završava i da je izuzetne speleomorfološke ljepote. Prvi prizor otkrivene dvorane, koji im je po kasnijim prepričavanjima oduzeo dah, tražio je i neku usporedbu pa je tako dvorana dobila ime Mjesečeve livade. Objekt je površno izmjerio Predrag Kurtin, ali papir sa zapisanim mjerama naknadno se izgubio. 

Tako je ovaj objekt ostao samo u uspomeni prepričavanja kad bi se otkrio neki drugi kojeg krase sige u pozamašnoj količini.


Prelaskom na metode istraživanja, istraži i dokumentiraj, došlo se do toga da u arhivi odsjeka nema ni jednog objekta na području Ljubotič – Stap, predjela na kojem se uvijek rado planinarilo, penjalo i spiljarilo. Nedostaju podaci od najmanje 10 objekata oko Stapa, a nema mnogo ni podataka za predjele Veliko i Malo Rujno, Bojinac i Zavrata.


Zimi 2007. Tvrtko Dražina i Livio Kotlar po završetku speleološke škole usmjeravaju tri akcije na području Ljubotić – Stap kako bi se već istraživane objekte dokumentiralo. Tom prilikom istraženo je šest jama od kojih je svaka iznova topografski snimljena. Ali, za svaku akciju slijedilo je Bodulovo negodovanje ''Ne, nije dobro, pa niste bili u Mjesečevim livadama, nju trebate odraditi i vidjeti što se tamo skriva'' . Tako je nastao interes i postavljen je cilj, planiranje akcije 'Mjesečeve livade' 2009.




U siječnju 2009. mala ekipa SOL-a krenula je preko Velikog i Malog Rujna te Račabuše, do Kamene galerije noseći sve potrebno da se objekt posjeti i dokumentira.


Problem lociranja ukazao se kao kamen spoticanja, a spoticalo se po ljutom kršu kakav se pruža u ovom području. Usmeni Bodulov opis bio je jedini putokaz, a pokazao se nedovoljnim. Uskoro je traženje prekinuto, a malo dnevnog svijetla trebalo je biti dostatno da se dohvatimo planinarske staze i pravca noćenja put Račabuše. Utjeha je bila, dobar kondicioni trening.


Novi pokušaj u svibnju. Na vrijeme najavljena akcija, ljudi dovoljno. Ovaj put fali samo dobra rasvjeta za kameru. A to i nije nešto ako se uzmu u obzir svi dosadašnji rezultati.


Kao i uvijek pomnoži sa dva i dobiješ vrijeme potrebno da nešto ostvariš. Kasni se. Iskrcavamo opremu iz vozila, kod crkve na Velikom Rujnu, dalje tabanamo 8 km do Kamene galerije, školarci se peku, a planinari uživaju. Vrag odnio prišu. Na Račabuši se ekipa popunjava sa Ljubom i Lukom koji su noćili na Zavrati. Kašnjenje od dva sata prelazi na tri i konstantno raste pa se kalkulira rezervna varijanta. Koliba na Stapu otpada. Padaju prijedlozi – ostavimo to za sutra – ali, ne damo se pokolebati, prvo jama pa onda klopa, spavanje itd.


Bodul gađa ulaz isprve, falili smo 50 metara zadnji put. Kratki dogovor oko podjele obveza i ulazimo.


Jednostavan spiljski ulaz nalazi se na sjevernoj strani Runjave glavice, (kote 'Kamene galerije'') na mjestu gdje su sjeverne stijene blago položene, pošumljene i završavaju u šumskom usijeku, do sedla i grebena koji dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada, na karti toponim – Jančijeva kosica. Uz rub šume južno u 10 metara visokom i50 metara širokom vijencu stijena lako se uoči špiljski ulaz , 30 metara dalje je drugi manji. Prvi je poslužio za bivak, a drugi manji je 'onaj pravi'. Ulazak nam najavljuje zavijanje vuka u daljini, a prvi izlazak kasnije, povečerje i noć, huk sove. Prava 'čudna šuma, kod Kamene galerije'.


Ulaz prekriva debeli sloj lišća i humusa do debljine oko 2 metra koji se pruža unutar špilje 5 metara, ovdje se pružanje kanala mijenja i ima gotovo stalan smjer do dna prve vertikale. U početku uglavnom kršjem prekriveno tlo već na 20-tom metru prelazi u sigovinu, a plafonom vijugava crta vodi usjek koji presjekom podsjeća na obrnuti V. Kanal se do prve vertikale širi na 11 metara i ponire 30 metara dubine preko velikog saljeva ili sigastog slapa. Mogli bi ga okarakterizirati i kao zasiganu stijenu, a tijekom spuštanja primjećuju se velike razlike u debljini sloja i raznovrsnosti kalcitnih nanosa. Do samog dna prve vertikale uočavaju se razlike u suprotnim stranama kanala kao da se radi o različitim vrstama stijena. Dno prve vertikale i dvorane križanja tvore odlomljeni blokovi stijena, sitno kršje i razlomljena sigovina. Među kršjem i sigovinom mnoštvo je puževih kućica koje su primječene i u obližnjim objektima. Hrvoje lovi fotografski špiljsku faunu, a mi crtamo objekt.


Mala vertikala u usijeku dovodi do prvog jezerca 1, potom se penjanjem kroz kraći kanal ispunjen debelim slojem suhe zemlje dolazi do dvorane. Spoj kanala i dvoranskog prostora sačinjavaju saljevi i veće zasigane glonđe. Između njih otvara se manja vertikala od 10-tak metara koja nadvisuje i okružuje još jedno jezerce u nivou i pružanju prvog jezerca.


Penjanjem preko saljeva dolazi se na podni nivo dvorane ispunjene niskim, vijugavim špiljskim kamenicama od kojih je polovina ispunjena vodom. Nadvisuje ih u najstrmijem sjevernom dijelu 1 metar i obujma 2 metraizdignuta kamenica. U suprotnom kraju dvorane širinu do pola oduzima kontrastni saljev čokoladne boje koji zatvara pod sobom treće jezerce (2 x 4 m ) s kalcitnom krunom debljine do pola metra i metar iznad vode. U južnom dijelu ovog jezerca po dubini otvara se perspektiva s mogućnošću napredovanja preronjavanjem. Plafon dvorane visok je i do 35 metara po pukotinama, a na nekim dijelovima ukazuju se mogući pravci napredovanja.


Ono što ovu dvoranu čini posebnom je prisutstvo gotovo svih spiljskih tvorbi od kamenica, saljeva, heliktita, stalaktita, koraloida, paleta, zavjesa do špijskog mlijeka kako se nama čini jer pod prstima nalikuje bijelome kremastome siru ili pasti. Nadalje, tu su prekrasni kontrasti boja uzduž čitave dvorane, gdje god osvijetliš. Na dva mjesta magnetna igla ne miruje, a neki kameni fragmenti imaju iznad prosječnu težinu i izrazitu crnu boju.


Provodeći vrijeme u topografskom snimanju, uvidjelo se da ''Mjesečeve livade'' nismo ni blizu dovoljno pregledali koliko ona to zaslužuje. Proklesavati prolaze, nastaviti istraživanje, preroniti, penjati, fotografirati, provući se, biološki i geološki istražiti…sve to nas drugi put čeka.





Za pobliciranje ovog vrijednog objekta i uspješne akcije montiran je video materijal koji je dostupan na WEB speleoposlužitelju http://www.speleologija.he/filmovi pod nazivom mjesečeve livade.

Istraživanja u okolici Stapa

Članovi S.O.“Liburnija proveli su vikend 09.05-10.05 u speleološkim istraživanjima na području oko kamene galerije. Pronađena je i topografski snimljena jama nazvana „Jama mjesečevih livada“. Ovaj objekt iznimne ljepote bogat je spiljskim ukrasima, i podzemnim jezerima. Njegova posebnost je prekrasna dvorana koja je bogata rijetkom vrstom sige tzv. „spiljskim mlijekom“ ili „mjesečevim mlijekom“ po kojoj je objekt i dobio ime. S.O.“Liburnija na tom će području nastaviti istraživanja jer se radi o speleološki vrlo zanimljivom području koje još nije istraživano tako da očekujemo pronalazak još ovakvih skrivenih ljepota.